Rezultati istraživanja: Što developeri žele?
Pitali smo developere što žele - ovo su njihovi odgovori.
Znamo li što developeri doista žele od svojih poslodavaca? Leapbit je htio saznati prave odgovore i svoje HR prakse temeljiti na podacima. Zato smo proveli veliko istraživanje Što developeri žele? o preferencijama developera u pogledu kulture tvrtki, očekivanim i preferiranim benefitima, visini plaće i HR praksama zapošljavanja i onboardinga.
U periodu između 23. studenog i 5. prosinca promovirali smo istraživanje kampanjom #developerske_tragedije u medijima i na društvenim mrežama. Ovom prilikom želimo se zahvaliti svima koji su nam poklonili povjerenje i ispunili anketu - Sakupili smo 675 relevantnih odgovora.
Cijelo istraživanje možete preuzeti na ovom linku.
Anketa je provedena korištenjem platforme hrvatskog startupa za ad hoc tržišna istraživanja Peekator, a stručnu sociološku pomoć pri oblikovanju ankete i interpretaciji rezultata osigurao nam je Peekatorov tim.
Marina Miletić, Peekatorova sociologinja, ovako komentira osnovne podatke o točnosti i relevantnosti istraživanja:
U Hrvatskoj trenutno ima, procjenjuje, 20 000 developera, stoga je uzorak od njih 675 zaista velik. Stoga margina pogreške za 95% interval pouzdanosti iznosi 4%. Za usporedbu, nacionalno reprezentativni uzorci za cijelu Hrvatsku najčešće se sastoje od 800 ili 1000 ispitanika, ponekad čak i manje - 600.
Dobili smo veliku količinu vrijednih rezultata koje smo odlučili objaviti u 4 izvještaja.
O plaćama, kriterijima za odabir poslodavca, otkazima i preferiranoj radnoj kulturi
U ovom blogu predstavit ćemo par neočekivanih ili zanimljivih uvida, a cijeli report s detaljnom analizom svih rezultata po spolu, senioritetu i tipu tvrtke u kojoj developeri rade preuzmite na ovom linku.
Prvi dio istraživanja odgovorio nam na ukupno 13 pitanja:
- Zbog čega developeri napuštaju tvrtku?
- Što ih je privuklo u tvrtku u kojoj trenutno rade?
- Kolika im je plaća?
- Jesu li zadovoljni plaćom i koji bi iznos bio dovoljan, a nakon kojeg im postaju bitne druge stvari poput kulture tvrtke, vrijednosti ili zanimljivosti projekta?
- Kakvo radno vrijeme preferiraju?
- Preferiraju li samostalni rad ili rad u timu?
- Žele li fleksibilno ili strukturirano vodstvo?
- Žele li visok stupanj autonomije ili precizno definirane zadatke?
- Kako usklađuju privatne i poslovne obveze?
- Jesu li zadovoljni projektima na kojima rade?
- Kako ocjenjuju vodstvo svoje tvrtke?
- Smatraju li kulturu svoje tvrtke atraktivnom?
- Cijene li svoje kolege i smatraju li da je rad s njima poticajan?
Detaljne uvide naći ćete u izvještaju, a ovdje ćemo izdvojiti neke od rezultata koji su nam privukli pažnju.
Zanimalo nas je zbog čega developeri odlučuju dati otkaz u svojoj tvrtki i koji su glavni faktori koji su presudili pri odabiru tvrtke u kojoj trenutno rade.
Odgovori o plaćama pokazali su nam jednu zanimljivu inverziju. Sudeći prema prikupljenim podacima, žene prosječno imaju niže plaće (neto) gledano po spolu - ali ako analiziramo odgovore prema spolu i senioritetu čini se kako developerke većinom zarađuju više.
O čemu se radi?
Izgleda da žene sporije napreduju do pozicije senioriteta u odnosu na muške kolege. Stoga ih je prosječno više među juniorkama i midovima u odnosu na muške kolege. Zašto je to tako - ne znamo.
Zanimljivo je i vidjeti tko je zadovoljniji plaćom - developerke ili developeri.
Pitali smo developere koja plaća osigurava dobar život, a nakon kojeg više novac nije prioritet, pa se mogu posvetiti odabiru tvrtke prema vrijednostima, zanimljivosti projekta i slično. Protumačili smo taj iznos kao iznos idealne plaće i usporedili ga s prosječnom plaćom prema senioritetu i dobili informaciju koliko im nedostaje do plaće kojom su posve zadovoljni.
Naučili smo i koje su razlike u prioritetima developera i developerki pri odabiru tvrtke za koju žele raditi.
Velika većina developera na pitanje o tome koji tip rada smatraju idealnim odgovorila je - razvoj vlastitog proizvoda.
A za kraj ovog kratkog pregleda smo izdvojili dva uvida o teambuildinzima i uređenju ureda. Detaljne odgovore na svih trinaest pitanja prema spolu, senioritetu i tipu kompanije pronađite u izvještaju.
Komentirajte odgovore na našim društvenim mrežama (Facebook, LinkedIn i Instagram) i pratite nas - u siječnju i početkom veljače stižu i preostala tri izvještaja.
*plaće su iskazane u neto iznosu
Izvještaj možete preuzeti na ovom linku.
Zadovoljstvo HR praksama zapošljavanja i onboardinga u IT tvrtkama
Gdje developeri traže posao?
Izgleda da je najjači kanal kojim developeri pronalaze posao preko prijatelja. Iako imamo odlične job portale i atraktivne employer branding kampanje, čak 40% developera za svoje radno mjesto saznaje preko prijatelja i kolega.
A nakon što su saznali za otvoreno radno mjesto, developeri će napraviti istraživanje o poslodavcu. Prvi izvor bit će web stranica poslodavca, drugi su kolege i poznanici, treći su portali, a društvene mreže su tek na četvrtom mjestu.
Rezultati kumulativno (N=518)
Pitanje: Nakon što ste saznali za oglas, na koje ste se sve načine informirali o tvrtki?
| web stranica poslodavca | 63.32% |
|---|---|
| kod kolega i poznanika | 49.80% |
| čitanjem portala i drugih spominjanja na internetu | 34.22% |
| društvene mreže poslodavca | 30.33% |
| nisam se dodatno informirao/l | 14.75% |
| čitanjem foruma | 12.50% |
U izvještaju ćete naći i rezultate prema dobi, spolu, senioritetu i tipu kompanije. Očekivano - mlađe dobne skupine češće koriste društvene mreže pa vjerujemo da je ulaganje u suvislu prisutnost na mrežama pametna strategija IT kompanija jer će se postoci sigurno mijenjati u korist mreža.
Čini se da puno HR odjela IT tvrtki jako dobro radi svoj posao.
Preko 60% ispitanika ocijenilo je selekcijski proces kojeg su prošli za trenutno radno mjesto ocjenama 8 (na skali do 10), čime ističu kako su prilično zadovoljni. Pritom ukupna prosječna ocjena zadovoljstva selekcijskog procesa iznosi 7,66/10.
No, developeri, kao što znamo, nisu homogena skupina. U mnogim se stvarima slažu, ali postoje i razlike po spolu, dobi, senioritetu i tipu kompanije.
Na primjer, žene su dale nižu ocjenu selekcijskom procesu. Što to znači i što s time, prepuštamo HR odjelima, nadajući se boljim rezultatima ubuduće.
Prosječna ocjena selekcijskog procesa na trenutnom radnom mjestu po spolu
Pitanje: Na ljestvici od 0 do 10 označite koliko ste zadovoljni selekcijskim procesom kojeg ste prošli za trenutno radno mjesto? 0 znači “Uopće nisam zadovoljan/na”, a 10 znači “Iznimno sam zadovoljan/na”
| Žene | 7,33 / 10 |
| Muškarci | 7,75 / 10 |
A zanimljive su i razlike u zadovoljstvu selekcijskim procesom prema tipu tvrtke.
Zaposlenici agencija imaju najbolje mišljenje o selekcijskom procesu svog poslodavca - ocijenili su ga s 8,01 na skali do deset. Slijede developeri tvrtki koje razvijaju svoj proizvod, koji su dodijelili prosječnu ocjenu 7,73/10. Najnižu prosječnu ocjenu 6,47/10 dodijelili su svom poslodavcu zaposlenici nedeveloperskih tvrtki.
Što developeri misle o pojedinim elementima selekcijskog procesa, prisutnosti team leadova na razgovoru za posao i testiranjima - pročitajte u izvještaju na ovom linku.
Treba li iznos plaće stajati u oglasu - što kažu developeri?
Slika govori tisuću riječi - pa evo slike. A grafove po spolu, dobi i senioritetu potražite u izvještaju.
Feedback, onboarding, izazovi online onboardinga i drže li se IT poslodavci datih obećanja
Svi znamo kako se na svako radno mjesto prijavi puno kandidata - i ne možemo svi dobiti posao. No, isto se tako većinom slažemo kako je u redu da tvrtka pristojno odgovori svakom kandidatu i to u nekom razumnom vremenskom roku gdje je i kako stoji.
Developeri kažu kako se to ne događa uvijek. Prema našem istraživanju, tvrtke u samo pola slučajeva daju feedback.
U izvještaju ćete pronaći i detalje oko zadovoljstva onboardingom u njegovim raznim formatima i aspektima, a ovdje ćemo podijeliti samo nekoliko zanimljivih uvida.
Naši rezultati pokazuju kako agencije najrevnije provode proces onboardinga.
Rezultati po tipu tvrtke: agencija (N=140), tvrtka koja razvija vlastiti proizvod (N=318), nedeveloperska tvrtka (N=60)
Pitanje: Jeste li za svoje trenutačno mjesto prošli onboarding?
| Da | 68.57% | 40.00% | 51.89% |
|---|---|---|---|
| Ne nikada nisam prošao/la proces onboardinga | 22.14% | 50.00% | 37.42% |
| Za trenutačno radno mjesto nisam imao/la onboarding ali jesam na prijašnjim pozicijama | 9.29% | 10.00% | 10.69% |
- agencija
- nedeveloperska tvrtka
- tvrtka koja razvija vlastiti proizvod
I ovdje su žene manje zadovoljne, pa daju manju ocjenu procesu onboardinga u odnosu na muškarce.
| Žene | 6,23 / 10 |
| Muškarci | 6,97 / 10 |
I za kraj, prema našim rezultatima tek nešto malo manje od 50% tvrtki izvršilo je onboarding točno onako kako je obećano tijekom selekcijskog procesa.
| Na početku mi je prezentiran plan onboardinga no nije slijeđen | 14.20% |
|---|---|
| Na početku mi je prezentiran plan onboardinga te kao takav izvršen | 49.70% |
| Nije mi bio prezentiran plan onboardinga i smatram da je trebao biti | 12.43% |
| Nije mi bio prezentiran plan onboardinga no to mi nije važno | 23.67% |
Kada bismo imali rezultate za druge industrije mogli bismo usporediti jesu li ovi rezultati u odnosu na cjelokupno tržište rada dobri, osrednji ili izvrsni. No, nemamo ih. Ali, usuđujemo se reći kako neki od rezultata pokazuju dobre trendove i odličan rad HR-ovca u IT industriji. Dok drugi odgovori developera pokazuju kako itekako još uvijek imamo prostora za rast.
Potražite sve detalje u izvještaju.
Anatomija freelance developera - možemo li ih privući u hrvatske tvrtke?
Nakon prva dva dijela istraživanja - o plaćama i kulturi te HR praksama - objavljujemo rezultate kojima smo pokušali detektirati glavne razloge odabira freelance karijere, što freelance developeri cijene u trenutnom statusu i čime ih hrvatske tvrtke mogu privući.
Akutan manjak programera sve je veći problem hrvatskim IT tvrtkama - uz rastuću potražnju za dobrim programerima na domaćem terenu, moramo se natjecati i sa svjetskim igračima koji zapošljavaju developere kroz razne tipove remote angažmana.
Istraživanjem smo zahvatili 675 developera, od čega je 16%, odnosno 109 freelance developera. Prema mišljenju stručnjaka za ovakva istraživanja, taj je broj dovoljan kako bismo rezultate mogli smatrati relevantnim.
- agencija
- tvrtka koja razvija vlastiti proizvod
- nedeveloperska tvrtka
- freelance
- nezaposlen
No, kao i u svakom istraživanju ovoga tipa, uzorak je, prema stručnoj terminologiji, prigodan - a ne slučajan. U prijevodu - odgovorili su developeri do kojih smo doprli i možda oni koji su skloniji sudjelovati u ovom tipu istraživanja.
Od ukupnog broja freelancera obuhvaćenih ovim istraživanjem 98 su muškarci, a samo 11 žene. Budući da je minimalan broj ispitanika potreban kako bismo istraživanje smatrali relevantnim trideset, u ovom slučaju, nažalost, ne možemo publicirati relevantne podatke o freelance developerkama.
Razlozi odabira freelance karijere
Kad gledamo rezultate s odmakom, ne možemo se ne upitati je li bilo moguće na vrijeme prepoznati potrebe i želje ljudi i ponuditi ljudima stvari koje sad, ionako, većina tvrtki nudi pod normalno. No, što je - tu je.
Visina prihoda, čini se, nije na prvom mjestu. Fleksibilnost i odabir klijenata bili su najvažnije neostvarene želje developera u klasičnom obliku rada. Visina primanja dolazi tek nakon ta dva važna parametra.
Jedan zabrinjavajuće velik postotak navodi kako je narušeno mentalno zdravlje odigralo ulogu u prelasku u freelance režim rada.
No, prema zaključcima prethodnog istraživanja - o HR praksama i zadovoljstvu developera možda imamo razloga biti optimistični po pitanju mentalnog zdravlja u tvrtkama. Čini se kako je IT sektor ozbiljno uzeo ovaj problem i zapošljavanjem stručnih HR-ovaca odlučio učiniti kompanije ugodnijim, manje stresnim i ugodnijim mjestom za rad.
Nevolje u raju - žele li developeri promijeniti karijeru?
Freelance način rada, iako nudi viši stupanj fleksibilnosti, veće prihode i više slobode nosi neke svoje izazove - čini se da nisu svi freelanceri zadovoljni. Neki od njih žele promijeniti tip posla. Možda su oni spremni prijeći u hrvatske tvrtke - koje sada imaju posloženije procese, bolje uvjete - ali i više plaće. Evo kako stvar stoji prema senioritetu.
Čime privući freelance developera u svoju tvrtku?
Što se kulture tiče, freelance developeri imaju razumna očekivanja. Zanima ih stručnost, organiziranost, smislenost projekta - i mogućnost rada od kuće.
A plaća? Donosimo podatke o iznosu plaće u obliku u kojem smo ga dobili - kao odgovor na pitanje o neto iznosima. No, imajući u vidu razne oblike primanja inozemnih prihoda nismo sigurni je li to doista iznos nakon podmirenja obveza prema mirovinskom i zdravstvenom osiguranju; poreznim davanjima u obrtu ili vlastitoj jdoo firmi.
Seniori su prosječno naveli kako njihova neto plaća iznosi 28,744.23 kn, a u hrvatsku bi tvrtku prešli za 29,869.23 kn. Mid developeri zarađuju 17,802.38 kn, posao u tvrtki bi prihvatili za iznos od 22,057.14 kn neto. Za juniore nemamo dovoljno podataka.
Detalje ovog istraživanja pronađite na ovom linku.
Jesu li (i koji) benefit i perkovi developerima doista bitni?
Očekivano, plaća, slobodni dani i godišnji odmor su top tri elementa nagrađivanja ako gledamo ukupnu developersku populaciju.
Ali, detalji čine razliku. Pa smo tako primijetili neke razlike prema testiranim demografijama.
Benefiti koje developeri u agencijama cijene više od ostalih su slobodni dani, aktivan razvoj, bolje komunikacije kroz radionice i HR procese, dok ljudi iz tvrtki koje razvijaju svoje proizvode nešto više od drugih vrednuju bonuse, edukacije i moderan ured.
Visina plaće, čini se, najbitnija je developerima u nedeveloperskim tvrtkama, a oni ujedno više cijene društvenu odgovornost od preostale dvije tvrtke.
Juniori, očekivano, višu ocjenu daju sportskim aktivnostima, druženju van tvrtke i opremljenosti sobama za odmor.
Žene i muškarci prilično su ujednačeni oko svojih očekivanja - ali primijetili smo kako su visina plaće, bonusi, moderan i lijepo uređen ured te opremljenost kuhinje hranom i pićem nešto bitniji muškarcima, dok su ulaganje u znanje zaposlenika, edukacije te društvena odgovornost tvrtke nešto bitnije ženama.
Ovo nas je istraživanje naučilo da uvažimo brojeve, ali ne donosimo ishitrene zaključke. Što je čemu uzrok, a što mu je posljedica - to traži dodatno razmišljanje, propitivanje i možda neke nove sljedove istraživanja. Ili čak intervencija koje mijenjaju zatečeno stanje.
Možda juniori ne vole sport toliko više koliko se očekuje da ga vole i sudjeluju u druženju - za razliku od seniora koji su formirani u doba kad to nije spadalo u dnevnu poslovnu rutinu?
Isto je važno ne interpretirati olako male postotke - oni ne znače nužno da nešto nije bitno - posebno ako pomaci u postocima ukazuju na tektonske promjene i nove trendove.
Možda su humanitarne akcije tradicija u tvrtkama poput banaka, državnih firmi i etabliranih tvrtki - pa su developeri koji tamo rade uključeni i ponosni na djelovanje svoje tvrtke, dok startupi još nemaju resursa ili naviku sudjelovati u takvim stvarima pa developerima to nije blisko?
A zašto su muškarci nadmoćni u zahtjevima za dobrom plaćom, godišnjim odmorima i lijepim uredima - a žene traže edukacije i društvenu odgovornost? Ne znamo. Ali zanimljivo je zamijetiti i razmišljati o tome.
Očekivali bismo da su žene dale više ocjene lijepim uredima - ali nije tako. Muškarcima je, čini se, to važnije nego ženama.
Zaključak našeg istraživanja ukazuje da one-size-doesn’t-fit-all i da je jedna od mogućih budućnosti naših HR praksi u sferi individualizacije benefita.
Sve uvide o važnosti pojedinog benefita prema spolu, senioritetu i tipu tvrtke pronađite u četvrtom izvještaju na ovom linku.
Cijelo istraživanje možete preuzeti na ovom linku.