Rezultati istraživanja: Što developeri žele?

Pitali smo developere što žele - ovo su njihovi odgovori.

Znamo li što developeri doista žele od svojih poslodavaca? Leapbit je htio saznati prave odgovore i svoje HR prakse temeljiti na podacima. Zato smo proveli veliko istraživanje Što developeri žele? o preferencijama developera u pogledu kulture tvrtki, očekivanim i preferiranim benefitima, visini plaće i HR praksama zapošljavanja i onboardinga.

U periodu između 23. studenog i 5. prosinca promovirali smo istraživanje kampanjom #developerske_tragedije u medijima i na društvenim mrežama. Ovom prilikom želimo se zahvaliti svima koji su nam poklonili povjerenje i ispunili anketu - Sakupili smo 675 relevantnih odgovora.

Cijelo istraživanje možete preuzeti na ovom linku.

Anketa je provedena korištenjem platforme hrvatskog startupa za ad hoc tržišna istraživanja Peekator, a stručnu sociološku pomoć pri oblikovanju ankete i interpretaciji rezultata osigurao nam je Peekatorov tim.

Dobili smo veliku količinu vrijednih rezultata koje smo odlučili objaviti u 4 izvještaja.

O plaćama, kriterijima za odabir poslodavca, otkazima i preferiranoj radnoj kulturi

U ovom blogu predstavit ćemo par neočekivanih ili zanimljivih uvida, a cijeli report s detaljnom analizom svih rezultata po spolu, senioritetu i tipu tvrtke u kojoj developeri rade preuzmite na ovom linku.

Prvi dio istraživanja odgovorio nam na ukupno 13 pitanja:

  1. Zbog čega developeri napuštaju tvrtku?
  2. Što ih je privuklo u tvrtku u kojoj trenutno rade?
  3. Kolika im je plaća?
  4. Jesu li zadovoljni plaćom i koji bi iznos bio dovoljan, a nakon kojeg im postaju bitne druge stvari poput kulture tvrtke, vrijednosti ili zanimljivosti projekta?
  5. Kakvo radno vrijeme preferiraju?
  6. Preferiraju li samostalni rad ili rad u timu?
  7. Žele li fleksibilno ili strukturirano vodstvo?
  8. Žele li visok stupanj autonomije ili precizno definirane zadatke?
  9. Kako usklađuju privatne i poslovne obveze?
  10. Jesu li zadovoljni projektima na kojima rade?
  11. Kako ocjenjuju vodstvo svoje tvrtke?
  12. Smatraju li kulturu svoje tvrtke atraktivnom?
  13. Cijene li svoje kolege i smatraju li da je rad s njima poticajan?

Detaljne uvide naći ćete u izvještaju, a ovdje ćemo izdvojiti neke od rezultata koji su nam privukli pažnju.

Zanimalo nas je zbog čega developeri odlučuju dati otkaz u svojoj tvrtki i koji su glavni faktori koji su presudili pri odabiru tvrtke u kojoj trenutno rade.

Odgovori o plaćama pokazali su nam jednu zanimljivu inverziju. Sudeći prema prikupljenim podacima, žene prosječno imaju niže plaće (neto) gledano po spolu - ali ako analiziramo odgovore prema spolu i senioritetu čini se kako developerke većinom zarađuju više.

O čemu se radi?

Izgleda da žene sporije napreduju do pozicije senioriteta u odnosu na muške kolege. Stoga ih je prosječno više među juniorkama i midovima u odnosu na muške kolege. Zašto je to tako - ne znamo.

Zanimljivo je i vidjeti tko je zadovoljniji plaćom - developerke ili developeri.

Pitali smo developere koja plaća osigurava dobar život, a nakon kojeg više novac nije prioritet, pa se mogu posvetiti odabiru tvrtke prema vrijednostima, zanimljivosti projekta i slično. Protumačili smo taj iznos kao iznos idealne plaće i usporedili ga s prosječnom plaćom prema senioritetu i dobili informaciju koliko im nedostaje do plaće kojom su posve zadovoljni.

Naučili smo i koje su razlike u prioritetima developera i developerki pri odabiru tvrtke za koju žele raditi.

Velika većina developera na pitanje o tome koji tip rada smatraju idealnim odgovorila je - razvoj vlastitog proizvoda.

A za kraj ovog kratkog pregleda smo izdvojili dva uvida o teambuildinzima i uređenju ureda. Detaljne odgovore na svih trinaest pitanja prema spolu, senioritetu i tipu kompanije pronađite u izvještaju.

Komentirajte odgovore na našim društvenim mrežama (Facebook, LinkedIn i Instagram) i pratite nas - u siječnju i početkom veljače stižu i preostala tri izvještaja.

*plaće su iskazane u neto iznosu

Izvještaj možete preuzeti na ovom linku.

Zadovoljstvo HR praksama zapošljavanja i onboardinga u IT tvrtkama

Gdje developeri traže posao?

Izgleda da je najjači kanal kojim developeri pronalaze posao preko prijatelja. Iako imamo odlične job portale i atraktivne employer branding kampanje, čak 40% developera za svoje radno mjesto saznaje preko prijatelja i kolega.

A nakon što su saznali za otvoreno radno mjesto, developeri će napraviti istraživanje o poslodavcu. Prvi izvor bit će web stranica poslodavca, drugi su kolege i poznanici, treći su portali, a društvene mreže su tek na četvrtom mjestu.

Rezultati kumulativno (N=518)

Pitanje: Nakon što ste saznali za oglas, na koje ste se sve načine informirali o tvrtki?

web stranica poslodavca 63.32%
kod kolega i poznanika 49.80%
čitanjem portala i drugih spominjanja na internetu 34.22%
društvene mreže poslodavca 30.33%
nisam se dodatno informirao/l 14.75%
čitanjem foruma 12.50%

U izvještaju ćete naći i rezultate prema dobi, spolu, senioritetu i tipu kompanije. Očekivano - mlađe dobne skupine češće koriste društvene mreže pa vjerujemo da je ulaganje u suvislu prisutnost na mrežama pametna strategija IT kompanija jer će se postoci sigurno mijenjati u korist mreža.

Čini se da puno HR odjela IT tvrtki jako dobro radi svoj posao.

Preko 60% ispitanika ocijenilo je selekcijski proces kojeg su prošli za trenutno radno mjesto ocjenama 8 (na skali do 10), čime ističu kako su prilično zadovoljni. Pritom ukupna prosječna ocjena zadovoljstva selekcijskog procesa iznosi 7,66/10.

No, developeri, kao što znamo, nisu homogena skupina. U mnogim se stvarima slažu, ali postoje i razlike po spolu, dobi, senioritetu i tipu kompanije.

Na primjer, žene su dale nižu ocjenu selekcijskom procesu. Što to znači i što s time, prepuštamo HR odjelima, nadajući se boljim rezultatima ubuduće.

Prosječna ocjena selekcijskog procesa na trenutnom radnom mjestu po spolu

Pitanje: Na ljestvici od 0 do 10 označite koliko ste zadovoljni selekcijskim procesom kojeg ste prošli za trenutno radno mjesto? 0 znači “Uopće nisam zadovoljan/na”, a 10 znači “Iznimno sam zadovoljan/na”

Žene 7,33 / 10
Muškarci 7,75 / 10

A zanimljive su i razlike u zadovoljstvu selekcijskim procesom prema tipu tvrtke.

Zaposlenici agencija imaju najbolje mišljenje o selekcijskom procesu svog poslodavca - ocijenili su ga s 8,01 na skali do deset. Slijede developeri tvrtki koje razvijaju svoj proizvod, koji su dodijelili prosječnu ocjenu 7,73/10. Najnižu prosječnu ocjenu 6,47/10 dodijelili su svom poslodavcu zaposlenici nedeveloperskih tvrtki.

Što developeri misle o pojedinim elementima selekcijskog procesa, prisutnosti team leadova na razgovoru za posao i testiranjima - pročitajte u izvještaju na ovom linku.

Treba li iznos plaće stajati u oglasu - što kažu developeri?

Slika govori tisuću riječi - pa evo slike. A grafove po spolu, dobi i senioritetu potražite u izvještaju.

Feedback, onboarding, izazovi online onboardinga i drže li se IT poslodavci datih obećanja

Svi znamo kako se na svako radno mjesto prijavi puno kandidata - i ne možemo svi dobiti posao. No, isto se tako većinom slažemo kako je u redu da tvrtka pristojno odgovori svakom kandidatu i to u nekom razumnom vremenskom roku gdje je i kako stoji.

Developeri kažu kako se to ne događa uvijek. Prema našem istraživanju, tvrtke u samo pola slučajeva daju feedback.

U izvještaju ćete pronaći i detalje oko zadovoljstva onboardingom u njegovim raznim formatima i aspektima, a ovdje ćemo podijeliti samo nekoliko zanimljivih uvida.

Naši rezultati pokazuju kako agencije najrevnije provode proces onboardinga.

Rezultati po tipu tvrtke: agencija (N=140), tvrtka koja razvija vlastiti proizvod (N=318), nedeveloperska tvrtka (N=60)

Pitanje: Jeste li za svoje trenutačno mjesto prošli onboarding?

Da 68.57% 40.00% 51.89%
Ne nikada nisam prošao/la proces onboardinga 22.14% 50.00% 37.42%
Za trenutačno radno mjesto nisam imao/la onboarding ali jesam na prijašnjim pozicijama 9.29% 10.00% 10.69%
  • agencija
  • nedeveloperska tvrtka
  • tvrtka koja razvija vlastiti proizvod

I ovdje su žene manje zadovoljne, pa daju manju ocjenu procesu onboardinga u odnosu na muškarce.

Žene 6,23 / 10
Muškarci 6,97 / 10

I za kraj, prema našim rezultatima tek nešto malo manje od 50% tvrtki izvršilo je onboarding točno onako kako je obećano tijekom selekcijskog procesa.

Na početku mi je prezentiran plan onboardinga no nije slijeđen 14.20%
Na početku mi je prezentiran plan onboardinga te kao takav izvršen 49.70%
Nije mi bio prezentiran plan onboardinga i smatram da je trebao biti 12.43%
Nije mi bio prezentiran plan onboardinga no to mi nije važno 23.67%

Kada bismo imali rezultate za druge industrije mogli bismo usporediti jesu li ovi rezultati u odnosu na cjelokupno tržište rada dobri, osrednji ili izvrsni. No, nemamo ih. Ali, usuđujemo se reći kako neki od rezultata pokazuju dobre trendove i odličan rad HR-ovca u IT industriji. Dok drugi odgovori developera pokazuju kako itekako još uvijek imamo prostora za rast.

Potražite sve detalje u izvještaju.

Anatomija freelance developera - možemo li ih privući u hrvatske tvrtke?

Nakon prva dva dijela istraživanja - o plaćama i kulturi te HR praksama - objavljujemo rezultate kojima smo pokušali detektirati glavne razloge odabira freelance karijere, što freelance developeri cijene u trenutnom statusu i čime ih hrvatske tvrtke mogu privući.

Akutan manjak programera sve je veći problem hrvatskim IT tvrtkama - uz rastuću potražnju za dobrim programerima na domaćem terenu, moramo se natjecati i sa svjetskim igračima koji zapošljavaju developere kroz razne tipove remote angažmana.

Istraživanjem smo zahvatili 675 developera, od čega je 16%, odnosno 109 freelance developera. Prema mišljenju stručnjaka za ovakva istraživanja, taj je broj dovoljan kako bismo rezultate mogli smatrati relevantnim.

  • agencija
  • tvrtka koja razvija vlastiti proizvod
  • nedeveloperska tvrtka
  • freelance
  • nezaposlen

No, kao i u svakom istraživanju ovoga tipa, uzorak je, prema stručnoj terminologiji, prigodan - a ne slučajan. U prijevodu - odgovorili su developeri do kojih smo doprli i možda oni koji su skloniji sudjelovati u ovom tipu istraživanja.

Od ukupnog broja freelancera obuhvaćenih ovim istraživanjem 98 su muškarci, a samo 11 žene. Budući da je minimalan broj ispitanika potreban kako bismo istraživanje smatrali relevantnim trideset, u ovom slučaju, nažalost, ne možemo publicirati relevantne podatke o freelance developerkama.

Razlozi odabira freelance karijere

Kad gledamo rezultate s odmakom, ne možemo se ne upitati je li bilo moguće na vrijeme prepoznati potrebe i želje ljudi i ponuditi ljudima stvari koje sad, ionako, većina tvrtki nudi pod normalno. No, što je - tu je.

Visina prihoda, čini se, nije na prvom mjestu. Fleksibilnost i odabir klijenata bili su najvažnije neostvarene želje developera u klasičnom obliku rada. Visina primanja dolazi tek nakon ta dva važna parametra.

Jedan zabrinjavajuće velik postotak navodi kako je narušeno mentalno zdravlje odigralo ulogu u prelasku u freelance režim rada.

No, prema zaključcima prethodnog istraživanja - o HR praksama i zadovoljstvu developera možda imamo razloga biti optimistični po pitanju mentalnog zdravlja u tvrtkama. Čini se kako je IT sektor ozbiljno uzeo ovaj problem i zapošljavanjem stručnih HR-ovaca odlučio učiniti kompanije ugodnijim, manje stresnim i ugodnijim mjestom za rad.

Nevolje u raju - žele li developeri promijeniti karijeru?

Freelance način rada, iako nudi viši stupanj fleksibilnosti, veće prihode i više slobode nosi neke svoje izazove - čini se da nisu svi freelanceri zadovoljni. Neki od njih žele promijeniti tip posla. Možda su oni spremni prijeći u hrvatske tvrtke - koje sada imaju posloženije procese, bolje uvjete - ali i više plaće. Evo kako stvar stoji prema senioritetu.

Čime privući freelance developera u svoju tvrtku?

Što se kulture tiče, freelance developeri imaju razumna očekivanja. Zanima ih stručnost, organiziranost, smislenost projekta - i mogućnost rada od kuće.

A plaća? Donosimo podatke o iznosu plaće u obliku u kojem smo ga dobili - kao odgovor na pitanje o neto iznosima. No, imajući u vidu razne oblike primanja inozemnih prihoda nismo sigurni je li to doista iznos nakon podmirenja obveza prema mirovinskom i zdravstvenom osiguranju; poreznim davanjima u obrtu ili vlastitoj jdoo firmi.

Seniori su prosječno naveli kako njihova neto plaća iznosi 28,744.23 kn, a u hrvatsku bi tvrtku prešli za 29,869.23 kn. Mid developeri zarađuju 17,802.38 kn, posao u tvrtki bi prihvatili za iznos od 22,057.14 kn neto. Za juniore nemamo dovoljno podataka.

Detalje ovog istraživanja pronađite na ovom linku.

Jesu li (i koji) benefit i perkovi developerima doista bitni?

Očekivano, plaća, slobodni dani i godišnji odmor su top tri elementa nagrađivanja ako gledamo ukupnu developersku populaciju.

Što je developerima najviše, a što najmanje bitno?

Ali, detalji čine razliku. Pa smo tako primijetili neke razlike prema testiranim demografijama.

Benefiti koje developeri u agencijama cijene više od ostalih su slobodni dani, aktivan razvoj, bolje komunikacije kroz radionice i HR procese, dok ljudi iz tvrtki koje razvijaju svoje proizvode nešto više od drugih vrednuju bonuse, edukacije i moderan ured.

Visina plaće, čini se, najbitnija je developerima u nedeveloperskim tvrtkama, a oni ujedno više cijene društvenu odgovornost od preostale dvije tvrtke.

Juniori, očekivano, višu ocjenu daju sportskim aktivnostima, druženju van tvrtke i opremljenosti sobama za odmor.

Žene i muškarci prilično su ujednačeni oko svojih očekivanja - ali primijetili smo kako su visina plaće, bonusi, moderan i lijepo uređen ured te opremljenost kuhinje hranom i pićem nešto bitniji muškarcima, dok su ulaganje u znanje zaposlenika, edukacije te društvena odgovornost tvrtke nešto bitnije ženama.

Što je developerima najmanje bitno (po spolu)?
Što je developerima najviše bitno (po spolu)?

Ovo nas je istraživanje naučilo da uvažimo brojeve, ali ne donosimo ishitrene zaključke. Što je čemu uzrok, a što mu je posljedica - to traži dodatno razmišljanje, propitivanje i možda neke nove sljedove istraživanja. Ili čak intervencija koje mijenjaju zatečeno stanje.

Možda juniori ne vole sport toliko više koliko se očekuje da ga vole i sudjeluju u druženju - za razliku od seniora koji su formirani u doba kad to nije spadalo u dnevnu poslovnu rutinu?

Isto je važno ne interpretirati olako male postotke - oni ne znače nužno da nešto nije bitno - posebno ako pomaci u postocima ukazuju na tektonske promjene i nove trendove.

Možda su humanitarne akcije tradicija u tvrtkama poput banaka, državnih firmi i etabliranih tvrtki - pa su developeri koji tamo rade uključeni i ponosni na djelovanje svoje tvrtke, dok startupi još nemaju resursa ili naviku sudjelovati u takvim stvarima pa developerima to nije blisko?

A zašto su muškarci nadmoćni u zahtjevima za dobrom plaćom, godišnjim odmorima i lijepim uredima - a žene traže edukacije i društvenu odgovornost? Ne znamo. Ali zanimljivo je zamijetiti i razmišljati o tome.

Očekivali bismo da su žene dale više ocjene lijepim uredima - ali nije tako. Muškarcima je, čini se, to važnije nego ženama.

Koliko je developerima bitan moderan i lijepo dizajniran ured?

Zaključak našeg istraživanja ukazuje da one-size-doesn’t-fit-all i da je jedna od mogućih budućnosti naših HR praksi u sferi individualizacije benefita.

Sve uvide o važnosti pojedinog benefita prema spolu, senioritetu i tipu tvrtke pronađite u četvrtom izvještaju na ovom linku.

Cijelo istraživanje možete preuzeti na ovom linku.