Rezultati istraživanja: Što developeri žele?

3. dio - Mogu li hrvatske tvrtke privući freelance developere?

Nakon prva dva dijela istraživanja - o plaćama i kulturi te HR praksama - objavljujemo rezultate kojima smo pokušali detektirati glavne razloge odabira freelance karijere, što freelance developeri cijene u trenutnom statusu i čime ih hrvatske tvrtke mogu privući.

Akutan manjak programera sve je veći problem hrvatskim IT tvrtkama - uz rastuću potražnju za dobrim programerima na domaćem terenu, moramo se natjecati i sa svjetskim igračima koji zapošljavaju developere kroz razne tipove remote angažmana.

Istraživanjem smo zahvatili 675 developera, od čega je 16%, odnosno 109 freelance developera. Prema mišljenju stručnjaka za ovakva istraživanja, taj je broj dovoljan kako bismo rezultate mogli smatrati relevantnim.

  • agencija
  • tvrtka koja razvija vlastiti proizvod
  • nedeveloperska tvrtka
  • freelance
  • nezaposlen

No, kao i u svakom istraživanju ovoga tipa, uzorak je, prema stručnoj terminologiji, prigodan - a ne slučajan. U prijevodu - odgovorili su developeri do kojih smo doprli i možda oni koji su skloniji sudjelovati u ovom tipu istraživanja.

Od ukupnog broja freelancera obuhvaćenih ovim istraživanjem 98 su muškarci, a samo 11 žene. Budući da je minimalan broj ispitanika potreban kako bismo istraživanje smatrali relevantnim trideset, u ovom slučaju, nažalost, ne možemo publicirati relevantne podatke o freelance developerkama.

Razlozi odabira freelance karijere

Kad gledamo rezultate s odmakom, ne možemo se ne upitati je li bilo moguće na vrijeme prepoznati potrebe i želje ljudi i ponuditi ljudima stvari koje sad, ionako, većina tvrtki nudi pod normalno. No, što je - tu je.

Visina prihoda, čini se, nije na prvom mjestu. Fleksibilnost i odabir klijenata bili su najvažnije neostvarene želje developera u klasičnom obliku rada. Visina primanja dolazi tek nakon ta dva važna parametra.

Jedan zabrinjavajuće velik postotak navodi kako je narušeno mentalno zdravlje odigralo ulogu u prelasku u freelance režim rada.

No, prema zaključcima prethodnog istraživanja - o HR praksama i zadovoljstvu developera možda imamo razloga biti optimistični po pitanju mentalnog zdravlja u tvrtkama. Čini se kako je IT sektor ozbiljno uzeo ovaj problem i zapošljavanjem stručnih HR-ovaca odlučio učiniti kompanije ugodnijim, manje stresnim i ugodnijim mjestom za rad.

Nevolje u raju - žele li developeri promijeniti karijeru?

Freelance način rada, iako nudi viši stupanj fleksibilnosti, veće prihode i više slobode nosi neke svoje izazove - čini se da nisu svi freelanceri zadovoljni. Neki od njih žele promijeniti tip posla. Možda su oni spremni prijeći u hrvatske tvrtke - koje sada imaju posloženije procese, bolje uvjete - ali i više plaće. Evo kako stvar stoji prema senioritetu.

Čime privući freelance developera u svoju tvrtku?

Što se kulture tiče, freelance developeri imaju razumna očekivanja. Zanima ih stručnost, organiziranost, smislenost projekta - i mogućnost rada od kuće.

A plaća? Donosimo podatke o iznosu plaće u obliku u kojem smo ga dobili - kao odgovor na pitanje o neto iznosima. No, imajući u vidu razne oblike primanja inozemnih prihoda nismo sigurni je li to doista iznos nakon podmirenja obveza prema mirovinskom i zdravstvenom osiguranju; poreznim davanjima u obrtu ili vlastitoj jdoo firmi.

Seniori su prosječno naveli kako njihova neto plaća iznosi 28,744.23 kn, a u hrvatsku bi tvrtku prešli za 29,869.23 kn. Mid developeri zarađuju 17,802.38 kn, posao u tvrtki bi prihvatili za iznos od 22,057.14 kn neto. Za juniore nemamo dovoljno podataka.

Detalje ovog istraživanja pronađite na ovom linku, a prethodna dva istraživanja možete pročitati na našem blogu. Podijelite vaša istraživanja s nama i kolegama na Leapbitovim društvenim mrežama - LinkedIn-u, Facebook ili Instagramu.

A ako vas zanima koje poslove, plaće i radne uvjete nudimo u Leapbitu - bacite oko na našu stranicu karijera.